O se Su'esu'ega i le Auala e Faitau ai le Taimi o le Sapati e tusa ai ma le Tusi Paia —
O anafea tonu e amata ai le Sapati?
O le Sapati o le aso lona fitu lea ua fa'amanuiaina ma fa'apaiaina e le Atua. E lē tausia e tagata talitonu le Sapati ina ia maua ai le fa'aolataga.
Ae peita'i, i lalo o le alofa tunoa, latou te manatua ai galuega tetele a le Atua i le foafoaga ma le lavea'iga, ma tulimata'i atu i le malologa e fa'avavau o le a oo mai.
I aso nei, e tele ni manatu 'ese'ese e uiga i le taimi e amata ma fa'ai'u ai le Sapati.
O nisi e mulimuli i tu ma aga a tagata Iutaia o vaitaimi mulimuli ane, ma tausia le Sapati mai le goto o le la i le Aso Faraile se'ia o'o i le goto o le la i le Aso To'ona'i.
O nisi e fuafua e tusa ai ma le taimi e goto ai le la i le nofoaga o lo'o latou nonofo ai, po'o le taimi e iloa ai fetu.
O nisi e mulimuli i le kalena fa'aonaponei ma fa'aaogā le vaeluaga o le po (midnight) e fai ma tuaoi o le aso, o lona uiga, o le vaega e vavae'ese ai le tasi aso mai le isi aso.
O isi, e fa'avae i fuaiupu 'ese'ese o le Tusi Paia, e talitonu e fa'apea o le aso atoa e amata i le taimi o le ao, fa'aauau atu i le afiafi ma le po, ma fa'ai'u pe a amata le isi ao.
E tusa ai ma lenei malamalamaga, o le Sapati o le aso lona fitu e amata i le malamalama o le Aso To‘ona‘i ma fa‘ai‘u pe a amata le malamalama o le Aso Sa.
O lenei su'esu'ega e iloilo ai pe iai se fa'avae i le Tusi Paia ma tala fa'asolopito mo lenei manatu mulimuli.
1. E fa'apefea ona fa'atulagaina se "Aso" i le tusi o Kenese?
O lo'o fa'amauina i le Kenese 1:3–5 e fa'apea:
Na fetalai le Atua, "Ia i ai le malamalama," ona i ai lea o le malamalama. Na silasila le Atua i le malamalama e lelei, ma na vavae'ese e le Atua le malamalama mai le pogisa. Na fa'aigoa e le Atua le malamalama o le Aso, a o le pogisa na Ia fa'aigoaina o le Po. Ona i ai lea o le afiafi ma le taeao, o le aso muamua lea.
E masani ona manatu tagata e fa'apea, talu ai o lo'o ta'ua i le mau, "ona i ai lea o le afiafi ma le taeao," o lona uiga e tatau ona amata le aso i le afiafi.
Ae peita'i, o le faitau toto'a i le fa'asologa o mea na tutupu i le aso muamua i le tusi o Kenese, e mafai ai ona iloa se isi tulaga e ono tupu.
I le amataga o le foafoaga, sa leai se foliga o le lalolagi ma sa gaogao, ma sa ufitia le loloto i le pogisa. Sa i ai muamua le pogisa, ae o le malamalama na foafoaina ma fa‘aeseeseina e le Atua, e le‘i fa‘aalia lava. Na fetalai le Atua, “Ia i ai le malamalama,” ona fa‘ato‘ā i ai lea o le malamalama. Ona fa‘aeseese lea e le Atua le malamalama mai le pogisa, ma fa‘aigoa le malamalama o le “Ao” ma le pogisa o le “Pō.”
O lea, e mafai ona malamalama i le fa‘asologa moni o le aso muamua e fa‘apea:
Pogisa i le amataga → Foafoa e le Atua le malamalama → Ao → Afiafi → Pō → Taeao → Ua mae‘a le aso muamua
E lē tutusa tonu lava lenei mea ma le fa‘apea atu na amata le aso lava ia i le afiafi.
O le “afiafi” o le taimi lea e muta ai le malamalama o le ao ma amata ai le pō, a‘o le “taeao” o le taimi lea e muta ai le pō ma toe amata ai le malamalama o le ao.
O lea, o le fa‘amatalaga:
“O le afiafi ma le taeao, o le aso muamua lea”
e mafai fo‘i ona malamalama i ai e fa‘apea, o le aso atoa o le foafoaga na ui atu i le malamalama o le ao, afiafi, ma le pō se‘ia o‘o ina taunu‘u mai le taeao. I lea taimi, na mae‘a ai le aso muamua ma amata ai le aso na sosoo ai.
Mai le aso lona lua ma fa‘asolo atu ai, e mafai ona fa‘aalia le aso e fa‘apea:
Malamalama o le ao → Afiafi → Pō → Taeao
O lona uiga, e amata le aso i le taeao a‘o i ai le malamalama ma fa‘ai‘u i le taeao e sosoo ai.
O lenei fa‘amatalaga e lē na‘o se manatu fa‘aonaponei. Ua finau nisi o tagata popoto Iutaia ma tagata su‘esu‘e i le Tusi Pa‘ia e fa‘apea, atonu na fa‘aaogā e Isaraelu anamua se auala e faitau ai le aso mai le taeao i le taeao.
2. Le Aso o le Togiola: Pe o le “Afiafi i le Afiafi” o le auala masani lea e faitau ai le aso, po‘o se sauniga fa‘apitoa?
Fai mai le Levitiko 23:27:
I le aso lona sefulu o lenei masina lona fitu, e faia ai le Aso o le Togiola.
Ae peita‘i, o loo tu‘uina mai e le Levitiko 23:32 se poloa‘iga fa‘apitoa:
Mai le afiafi o le aso lona iva o le masina se‘ia o‘o i le afiafi e sosoo ai, tou te tausia ai lo outou sapati.
O se mau taua tele lenei.
Afai o le “afiafi o le aso lona iva” ua avea moni lava ma amataga o le aso lona sefulu, aiseā ua fa‘aigoa pea ai e le mau:
o le afiafi o le aso lona iva
ae lē o le “afiafi o le aso lona sefulu”?
O se isi manatu e mafai ona malamalama ai, sa tumau pea le tuaoi masani o le aso i le taeao, ae o le anapogi faapitoa ma le faamaulaloina o le tagata lava ia na manaʻomia mo le Aso o le Togiola na amata vave i le afiafi o le aso lona iva, ma faaauau seʻia oo i le afiafi o le aso lona sefulu.
O lona uiga:
Ao o le aso lona 9 → Afiafi o le aso lona 9 [amata le anapogi] → Ao o le aso lona 10 [Aso o le Togiola] → Afiafi o le aso lona 10 [faai‘u le anapogi]
E tusa ai ma lenei malamalamaga, o le faaupuga “mai le afiafi i le afiafi” o loo faamatalaina ai:
le vaitaimi faapitoa e tausia ai le Aso o le Togiola
ae lē o le faamatalaina patino ai o:
le taimi e sui ai le aso mo aso uma lava
E taua tele lenei eseesega.
E lē o ta‘ua i le Tusi Paia e faapea:
“E tatau ona tausia Sapati uma mai le afiafi i le afiafi.”
O le Levitiko 23:32 e faatatau patino i le Aso o le Togiola, lea e aofia ai fo‘i le poloa‘iga tulaga ese e faamaulaloina ai e le tagata o ia lava.
O lea la, o le faaaogāina o lenei fuaiupu e fai ma tulafono lautele mo Sapati ta‘itasi o le vaiaso, e mana‘omia ai nisi faamaoniga faaopoopo mai le Tusi Paia.
3. Le So‘otaga i le va o “Lenā Aso” ma le “Taeao”
E iai ni vaega o le Tulafono a Mose e matuā tāua tele ona iloiloina.
Ua ta‘ua i le Levitiko 7:15 e faapea, o le aano o le taulaga faafetai e tatau ona ‘ai i le aso lava na ofoina atu ai, ma e lē tatau ona tu‘ua se‘ia oo i le taeao.
Ua toe ta‘ua fo‘i i le Levitiko 22:30 e faapea:
E tatau ona ‘ai i le aso lava lea; aua ne‘i tu‘ua se vaega o ia mea se‘ia oo i le taeao.
E faapena foi ona poloai mai le Teuteronome 21:23 e faapea:
Aua ne‘i tumau lona tino i luga o le laau i le po atoa, ae ia outou tanu lava o ia i lea lava aso.
O nei mau o loo faaalia ai le faasologa masani e faapea:
O lea aso → Afiafi → Po → Taeao
Ua faailoa mai ai o le afiafi ma le po o loo aofia pea i totonu o “lea aso,” ae o le taunuu mai o le taeao ua faailogaina ai le amataga o le isi aso.
O lea, e mafai ona aina le taulaga i le afiafi ma le po o lea lava aso, ae e le mafai ona tuu pea seia oo i le taeao. O lenei faaupuga e ogatasi ma le manatu e faapea, o le taeao o le tapulaa lea e muta ai le manaoga e faatatau i “lea aso.”
O lenei faaupuga e lagolagoina sa‘o ai le malamalamaga e amata le aso i le taeao pe a amata le malamalama, faaauau atu i le afiafi ma le pō, ma faai‘u i le taeao.
Ae maise lava, o nei mau ua faailoa mai ai e mafai ona avea le taeao ma tapulaa o le aso, o le vaega e vavaeese ai le tasi aso mai le isi aso.
4. Esoto 16, le Mana, ma le taimi muamua na faamaumauina ai le tausia o le Sapati
O le Esoto 16 o se tasi lea o mau sili ona taua mo le suesueina o le taimi e faatatau i le Sapati.
Sa o ese atu tagata i taeao taitasi e ao mai le mana. I le aso lona ono, sa latou aoina ai le aofaiga e faaluaina le tele.
Sa fetalai atu Mose ia i latou:
O taeao o le malologa o le Sapati, o se Sapati paia mo le Alii.
Sa taofi e tagata le meaai:
seia oo i le taeao.
Ona fetalai atu lea o Mose i le taeao:
Ia a‘ai i ai i le aso nei, auā o le aso nei o le Sapati lea mo le Alii.
O lo'o fa'aalia i le tala le fa'asologa lenei:
Aso ono: aoina se vaega e fa'alua ona tele → Pasia le po → Taeao → O le “aso nei” o le Sapati
O se tasi lenei o fuaiupu tāua o loo aʻoaʻo aloaia ai e le Atua ia Isaraelu, e ala ia Mose, i le auala e tausi ai le Sapati.
E taua le maitauina e le o fa'amauina i lenei vaega le fa'alauiloa atu e Mose i le goto o le la i le aso ono e fa'apea:
“Ua amata nei le Sapati.”
Ae peita'i, i le taeao na sosoo ai, o lo'o fa'amatalaina ai le aso fitu e fa'apea:
“O le aso nei o le Sapati.”
E ogatasi lenei mea ma—ma e ono lagolagoina ai—le manatu e amata le aso i le taeao, e ui lava e le o fa'amautuina ai tonu lava le taimi tonu e amata ai le Sapati.
5. O le Tapunia e Neemia o Faitoto'a e Le o se Fa'amaoniga e Amata ai le Sapati i le Goto o le La
O lo'o fa'amauina i le Neemia 13:19 e fa'apea:
Ina ua amata ona pogisa faitoto'a o Ierusalema a o le'i o'o i le Sapati, sa ou poloaiina ai ia tapuni faitoto'a ma fa'atonuina ia aua ne'i toe tatalaina se'ia mavae le Sapati.
E masani ona fa'aaogā lenei vaega o le Tusi Pa'ia e fa'amaonia ai e fa'apea, e amata le Sapati i le goto o le la.
Ae peita'i, o lo'o ta'ua tonu lava i le mau e fa'apea:
a o le'i o'o i le Sapati
Na tapuni muamua e Neemia faitoto‘a a o amata ona pogisa i luma o le Sapati. E mafai ona malamalama i ai o se puipuiga ina ne‘i aumaia e tagata faatau oloa i totonu o le aai i le pō e faatau atu i le aso Sapati e sosoo ai.
O lea la:
O le tapuniga o faitotoʻa i le taimi e pogisa ai (po) e lē o se faʻamaoniga e faʻapea o le taimi lava lenā na amata ai le Sapati.
E fetaui lelei lenei mau ma le manatu e faʻapea e amata le aso i le goto o le lā, ae na o ia lava e lē o se faʻamaoniga e faʻamaonia ai o le goto o le lā o le taimi lea e sui ai le aso.
6. O le Taimi na Tanu ai le Alii o Iesu ua Faaalia ai se Fesili Taua
O le Tanuga o le Alii o Iesu: O le Afiafi o le Aso Sauniuni ma le Lata mai o le Sapati
Ua faʻamauina i le Mareko 15:42 e faʻapea:
“Ua oo i le afiafi, auā o le Aso Sauniuni lea, o le aso a o leʻi oo i le Sapati…”
E tatau ona iloilo totoʻa le faʻasologa o taimi i lenei fuaiupu.
O loʻo taʻua manino mai i le mau e faʻapea:
ua uma ona oo i le afiafi
ae ui i lea, o loʻo taʻua pea lenā lava taimi e faʻapea:
“o le Aso Sauniuni, o le aso a o leʻi oo i le Sapati.”
I se isi faʻaupuga, e tusa ai ma le auala sili ona manino e malamalama ai i le tala, ua uma ona oo i le afiafi, ae o loʻo avea pea ma Aso Sauniuni, ma e leʻi amata lava le Sapati.
Ona alu atu lea o Iosefa mai Arimataia ia Pilato ma talosaga atu mo le tino o le Alii o Iesu. Sa ofo Pilato ona ua maliu o Ia, o lea na ia valaʻau atu ai i le taʻitaʻiʻau ma fesili pe ua leva ona maliu o Ia. Ina ua maua le faʻamaoniga, ona tuʻuina atu lea e Pilato le tino ia Iosefa.
Sa tatau lava ona faia ni laʻasaga faʻaopoopo mo le faiga o le tanuga. Sa manaʻomia e Iosefa ona:
faʻatau ie lino lelei → ave ifo le tino → saunia le tino → afifi i le ie lino → tuʻu i totonu o se tuugamau ua vane i le papa → taʻavale se maa e pupuni ai le faitotoʻa
O loo faamauina atili i le Ioane 19:39–40 e faapea, na sau Nikotemo ma se aofaiga tele o le muro ma le aloes, ma sa la faia faatasi loa:
saunia le tino o Iesu i mea manogi e tusa ai ma aga masani a tagata Iutaia i le tanuina o ē ua maliliu.
O lea la, mai le taimi na oo ai le afiafi ma alu atu ai Iosefa ia Pilato e talosaga mo le tino, e oo atu i le fesiligia e Pilato o le taʻitaʻiʻau, le tuuina mai o le tino, ma sauniuniga atoatoa mo le tanuga na faia e Iosefa ma Nikotemo, e mautinoa lava ua mavae se taimi umi.
Ina ua uma ona faamatala nei mea na tutupu, ua taʻua i le Luka 23:54 e faapea:
“O le aso lea o le Sauniuniga, ma ua lata ina oo mai le Sapati.”
E tāua tele le matauina o lenei fuaiupu.
O le veape Eleni ua faaliliuina o le “ua lata ina oo mai” o le ἐπέφωσκεν (epéphōsken), mai le ἐπιφώσκω (epiphōskō). O lenei upu e fesoʻotaʻi ma le faaali mai o le malamalama, le amata ona malamalama o le aso, po o le lata mai o le tafa o ata.
O lea la, pe a iloiloina le uiga autū o le upu, o loo laga ai i le tala a Luka se fesili tāua e tatau ona suʻesuʻeina:
Pe na amata le tanuina o le Alii o Iesu i le afiafi o le Aso Sauniuni, faaauau mo se taimi i le pō, ma faai‘u a o lata mai le taeao, a o lata ina ‘tafa mai’ le Sapati o le aso lona fitu?
Afai o lea, o le a talafeagai le fa'asologa o taimi:
Aso Sauniuni a'o i ai le malamalama: ua fa'asatauroina le Alii → Ua o'o i le afiafi, ae o lo'o ta'ua pea o le Aso Sauniuni → Ua talosaga Iosefa mo le tino → Ua saunia ma tanu e Iosefa ma Nikotemo le tino o le Alii → Ua lata mai le Sapati
E tatau ona fa‘atusatusa lenei fa‘amatalaga ma le manatu masani e fa‘apea, na amata le Sapati i le taimi lava na goto ai le lā i le Aso Faraile.
O lo'o ta'ua manino e Mareko ua o'o i le afiafi a'o ta'ua pea lea taimi o "le Aso Sauniuni, o le aso a'o lumana'i le Sapati." O Luka, ina ua uma ona fa'amatala le tanuga, ona ia fa'aaogā lea o se veape e feso'ota'i ma le malamalama po'o le tafa o ata e fa'amatala ai le lata mai o le Sapati.
E mautinoa lava, o le mataupu atoa e uiga i le faitauina o le Sapati e lē mafai ona fo'ia i le na'o le tasi le upu Eleni ἐπέφωσκεν E tatau fo'i ona iloilo le fa'aaogāina o lea upu i tulaga eseese ma auala sa faitau ai aso e tagata Iutaia i le ulua'i seneturi.
Ae ui i lea, a faitau fa'atasi nei vaega e lua o le Tusi Paia, e tula'i mai ai se fesili e lē tatau ona manatu fa'atauva'a i ai:
Afai ua uma ona amata le Sapati i le taimi lava na goto ai le la i le Aso Faraile, aiseā ua taʻua ai pea e Mareko—ina ua uma ona ia taʻua ua oo i le afiafi—lena taimi o le “Aso Sauniuni,” o le aso a o lumanaʻi le Sapati? Ma aiseā ua faʻaaogā ai e Luka, a o faagasolo le faaiʻuga o le tanuga, se upu e fesoʻotaʻi ma le malamalama ma le tafa o ata e faamatala ai le lata mai o le Sapati?
O lea la, o le tala i le tanuga o le Alii o Iesu e tatau ona iloilo totoʻa pe a suʻesuʻeina pe na amata le Sapati i le afiafi po o le taimi o le malamalama o le aso.
7. Mataio 28:1: “Ina ua mavae le Sapati, a o lata ina tafa mai ata o le aso muamua”
O le Mataio 28:1 o se isi mau e taua tele.
O le faaupuga i le gagana Eleni o loo faamatala ai le taimi e faapea:
ina ua mavae le Sapati, a o tafa mai ata o le aso muamua o le vaiaso.
E tusa ai ma le faasologa masani o taimi:
Ua uma le Sapati → Ua oo le po i le vaega e amata ai le taeao → Ua tafa mai ata o le aso muamua
E fetaui lelei lenei mea ma le manatu e faapea, e amata le aso muamua i le tafa o ata.
O Evagelia uma e fa o loo faamauina ai le ō atu o fafine i le tuugamau i le vaveao o le aso muamua o le vaiaso.
Afai ua uma atoatoa le Sapati i le goto o le la i le Aso Toonaʻi, aiseā na lē ō vave ai loa fafine i le tuugamau i le afiafi o le Aso Toonaʻi nai lo le faatali seʻia oo i le vaveao o le aso muamua?
E mafai ona tuuina atu se tali talafeagai e faapea, o le saogalemu, o le pogisa, o le manaʻomia o se moli, po o isi tulaga faatino e ono mafai ona faamatala ai le mafuaaga o le tuai ona ō atu. O lea la, e lē o se manatu e na o ia lava e mafai ona faamaonia ai le mataupu.
Ae peitai, a faitau faatasi ma isi mau, e tumau pea lona taua.
8. Ioane 20:19: “O lea lava aso, o le aso muamua o le vaiaso, i le afiafi”
Ua fa‘amauina i le Ioane 20:19 e fa‘apea:
“Ona o‘o lea i le afiafi o lea lava aso, o le aso muamua lea o le vaiaso…”
E tusa ai ma le faiga a tagata Iutaia mulimuli ane lea e amata ai le aso i le goto o le la ma fa‘ai‘u i le goto o le la, o le afiafi o le Aso Sa pe a mavae le goto o le la, e manatu fa‘apitoa ai ua aofia i le aso lona lua.
Ae ui i lea, o lo‘o ta‘ua pea e Ioane:
“o lea lava aso, o le aso muamua o le vaiaso, i le afiafi.”
O lenei mea ua fa‘aalia ai e mafai e se tusitala o le Feagaiga Fou ona fa‘amatala se afiafi e sosoo mai ma le ao, e fa‘apea o lo‘o aofia pea i le “aso” lava lea e tasi.
E moni, o nisi tagata su‘esu‘e e malamalama i le “lea lava aso” e na‘o se fa‘amatalaga e fa‘asino atu ai i le aso na toe tu mai ai Iesu, ae lē o se fa‘auigaga fa‘apitoa e tusa ai ma le fa‘atulagaga o aso i le kalena.
O lea, e sili ona lelei le fa‘aaogaina o lenei mau fa‘atasi ma isi fa‘amaoniga nai lo le fa‘aaogaina e na o ia lava e fai ma fa‘amaoniga autū.
9. Mau o le Feagaiga Fou o lo‘o ta‘ua ai “le aso na sosoo ai” pe a mavae le afiafi po o le po
O lo‘o iai i le Feagaiga Fou ni fa‘amatalaga fa‘asolopito e tele e tutusa o latou fa‘atulagaga.
Ua fa‘amauina i le Mareko 11 ua o‘o i le afiafi, ona ta‘ua lea o “le aso na sosoo ai.”
Ua ta‘ua muamua i le Ioane 6 ua o‘o i le afiafi ma ua pogisa, ona ta‘ua lea o “le aso na sosoo ai.”
Ua fa‘amauina i le Galuega 4, ona ua o‘o i le afiafi, na taofia ai aposetolo se‘ia o‘o i “le aso na sosoo ai.”
O lo‘o fa‘amatala i le Galuega 23 le aveina o Paulo i le taimi o le po, ma ta‘ua ai mulimuli ane “le aso na sosoo ai.”
E lē tatau ona manatu i nei fa‘amatalaga uma e fa‘apea o ni tulafono ma‘a‘a e fa‘atatau i le kalena.
Ae ui i lea, ua fa‘aalia ai e fa‘apea:
e lē o taimi uma e manatu ai tusitala o le Tusi Pa‘ia o le afiafi ma le po o le amataga lea o le aso e sosoo ai.
10. O “Itula e sefulu-lua” o le Ao ma le Faiga o le Faitauina o le Taimi e Amata i le Taeao
Na fetalai le Alii o Iesu:
“E le o i ai ea itula e sefulu-lua i le aso?” — Ioane 11:9
E masani ona ta’ua i le Feagaiga Fou le itula lona tolu, itula lona ono, ma le itula lona iva.
I lalo o le faiga faa-Iutaia o le vaevaeina o le ao i vaega e sefulu-lua:
o le itula lona tolu e tusa ma le 9:00 i le taeao; o le itula lona ono e tusa ma le aoauli; o le itula lona iva e tusa ma le 3:00 i le aoauli.
Ua faaalia ai i lenei mea e faapea, o le faitauina masani o le taimi o le ao i aso anamua na amata i le taeao po o le taimi e oso a’e ai le la.
Ae peitai, e tatau ona faia se eseesega taua i le va o:
le taimi e amata ai ona faitau itula e sefulu-lua o le ao
ma
le tapulaa o le aso e tusa ai ma le kalena e atoatoa ai le 24 itula
E le o taimi uma e tutusa ai nei mea e lua.
O lea, e mafai e lenei fa‘amaoniga ona lagolagoina le manatu e fa‘apea e amata le aso i le vaitaimi o le taeao, ae lē tatau ona fa‘aaogā na o ia lava e fa‘amaonia ai e tatau ona amata tonu le aso i le itula e 6:00 i le taeao.
Mo le fa‘atinoga i aso nei, o le fa‘aaogāina o le vaitaimi i le va o le itula e 6:00 ma le 7:00 i le taeao (i le taimi masani o le nofoaga) e fai ma tapula‘a o le fa‘atinoga, e ono maua ai se faiga e tumau ma mautu, ae e tatau ona fa‘amanino mai e fa‘apea o lenei mea o se:
auala aogā mo le fa‘atinoga, ae lē o se poloa‘iga fa‘ale-Tusi Pa‘ia e fa‘atonuina ai le amata tonu i le itula e 6:00 i le taeao.
11. E Fetu‘una‘i pea le Aso ma le Pō i o La‘ua Taimi Fa‘atulagaina
O loo i ai i le Ieremia 33 ni fa‘amatalaga taua se lua e uiga i le fa‘atulagaga a le Atua mo le aso ma le pō.
Ua faapea mai Ieremia 33:20:
“O loo fa‘apea mai le Alii: Afai e mafai ona outou solia la‘u feagaiga ma le aso ma la‘u feagaiga ma le pō, ina ia lē o‘o mai ai le aso ma le pō i o la‘ua taimi fa‘atulagaina…”
O loo toe ta‘ua fo‘i i le Ieremia 33:25:
le feagaiga a le Atua ma le aso ma le pō, fa‘apea le fa‘atulagaga tumau o le lagi ma le lalolagi.
O nei mau o loo fa‘amatala ai le aso ma le pō o ni vaitaimi eseese se lua ae e toe fo‘i mai pea i taimi masani, e tusa ai ma le fa‘atulagaga a le Atua:
E o‘o mai le aso i lona taimi fa‘atulagaina → E o‘o mai le pō i lona taimi fa‘atulagaina → E toe fo‘i mai le aso
E masani ona toe ta‘ua lenei fa‘atasiga fa‘anatura i fa‘amatalaga a le Tusi Pa‘ia e fa‘amatala ai vaitaimi fa‘aauau:
aso e tolu ma pō e tolu — 1 Samuelu 30:12; Iona 1:17; Mataio 12:40;
aso e fitu ma pō e fitu — Iopu 2:13;
aso e fasefulu ma po e fasefulu — Kenese 7:4, 12; Esoto 24:18; 34:28; Teuteronome 9:9, 18; 1 Tupu 19:8; Mataio 4:2.
I nei faaupuga, o le “aso” e masani ona faasino i le vaitaimi o le malamalama, ae o le “po” i le vaitaimi o le pogisa. O le tuufaatasia o nei mea e faamatala ai le sosoo pea o le ao ma le po e aunoa ma le motusia.
O le faatulagaga faale-Tusi Paia e toe ta‘ua soo o aso ma po e ogatasi la ma le faasologa lenei:
Malamalama o le ao → Afiafi → Po → Toe oo mai o le malamalama o le ao
O lenei faamaoniga, na o ia lava, e lē faamautuina ai le tapulaa tonu faapitoa mo aso taitasi o le kalena. Ae peitai, ua faaalia ai e faapea, e masani ona taulimaina e le Tusi Paia le malamalama o le ao ma le po e sosoo mai ai o ni vaitaimi e fesootai faalenatura pe a faamatalaina le mavae atu o aso atoa.
Pe a iloilo faatasi ma le Kenese 1, tulafono e uiga i mea e lē tatau ona tumau seia oo i le taeao, ma isi mau na iloiloina i lenei suesuega, o lenei faatulagaga o le ao ma le po e toe ta‘ua soo, ua maua ai se isi faamaoniga e lagolagoina ai le iloiloina pe mafai ona malamalama i le faasologa faale-Tusi Paia o le ao ona sosoo ai lea ma le po, ma o le taamilosaga e sosoo mai ai e iloa atu pe a toe oo mai le malamalama o le ao.
12. Sa iai Feteenaiga i Mataupu tau Kalena i le Vaitaimi o le Malumalu Lona Lua
I le suesueina o kalena anamua a tagata Iutaia, e tatau ona manatua se mea taua faasolopito:
E lē faapea sa na o le tasi lava le faiga o le kalena e lē suia na faaaogā e Isaraelu anamua i le gasologa o lona talafaasolopito atoa.
O le Tusi o Iupeli (Book of Jubilees) ma tu ma aga faasaienisi tau fetu o loo faaalia i le tusi o Enoka e 1 (1 Enoch), o loo faamamafa malosi ai le kalena e faavae i le la e 364 aso le umi.
O le tausaga e 364 aso e aofia tonu ai:
vaiaso atoa e 52.
O le Tusi o Iupeli, mataupu 6, o loo lapata‘i mai fo‘i e ono lē maopoopo tausamiga ma Sapati pe afai e fuafua e tagata aso e tusa ma le mata‘ituina o le masina.
Ua faaalia ai i lenei tulaga sa iai ni feeseeseaiga tetele e uiga i le kalena i totonu o le sosaiete a tagata Iutaia i le vaitaimi o le Malumalu Lona Lua.
O lea la, e ui lava o nisi vaega o le tusi o Iupeli o loo faaalia ai se faiga e amata ai le aso fou pe a mavae le goto o le la, ae lē mafai ona faaaogā lenā tulaga e faamaonia ai e faapea:
“O le faiga moni lava lea na faatulaga e Mose i le amataga.”
O le tusi lava ia o Iupeli o se tusitusiga mai le vaitaimi o le Malumalu Lona Lua ma o loo atagia mai ai se tu faapitoa sa iai i lenā vaitaimi.
13. Ua finau foʻi nisi o tagata popoto faa-Iutaia i ona po nei e faapea, i le amataga sa amata le aso o Isaraelu i le vaveao.
E toʻatele ni tagata popoto iloga faa-Iutaia o le senituri lona luasefulu na suʻesuʻeina lenei mataupu.
Julian Morgenstern na finau e faapea, i le amataga sa fuafua e Isaraelu le aso mai le oso aʻe o le la po o le vaveao seʻia oo i le isi oso aʻe o le la po o le vaveao, ma o le faiga e amata mai le goto o le la i le goto o le la na faatoʻā tupu mulimuli ane.
Jacob Z. Lauterbach na fa‘aalia ai se manatu fa‘apena, e finau ai e fa‘apea, o le auala e faitau ai le aso i Isaraelu a‘o le‘i o‘o i le vaitaimi o le tafeaga, e lē patino lava ona tutusa ma le faiga na mulimuli ane fa‘aaogā e ta‘ita‘i fa‘alelotu Iutaia (rabbis), ma o nisi o aga masani i le Malumalu na fa‘atumauina ai se mataupu fa‘avae anamua lea e sosoo ai le po ma le ao na muamua atu.
P. J. Heawood na ia talanoaina fo‘i le avanoa e fa‘apea o le amataga o le aso sa amata i le taeao, e fa‘avae i tulafono o taulaga, tusi o Kenese, ma mau o le Feagaiga Fou.
O nei su‘esu‘ega e lē fa‘amaonia ai ua o‘o atu tagata popoto i aso nei i se fa‘ai‘uga e tasi e ioe i ai tagata uma.
Ae peita‘i, ua fa‘aalia ai e fa‘apea:
o le manatu e fa‘apea atonu na fa‘aaogā e Isaraelu anamua le amataga o le aso i le taeao, e lē o se manatu fou na fa‘ato‘ā faia i aso nei e aunoa ma se fa‘avae i su‘esu‘ega a tagata popoto.
O se manatu lea ua fa‘aalia aloa‘ia ma talanoaina i totonu o su‘esu‘ega fa‘ale-a‘oa‘oga.
14. O le Puapuagā o le Ali‘i ma “Le Aso Lona Tolu”
O Evagelia uma e fa o lo‘o fa‘ailoa mai ai le aso na fa‘asatauroina ai le Ali‘i o Iesu e fa‘apea:
o le Aso Sauniuni.
Na valo‘ia fo‘i e le Ali‘i i le tele o taimi o le a Ia toe tu mai:
i le aso lona tolu.
I le Luka 24:21, i le aoauli o le aso muamua o le vaiaso, na fa‘apea atu ai soo e to‘alua o lo‘o savavali i le ala i Emau:
“O le aso lona tolu lenei talu ona tutupu nei mea.”
Afai na fa‘asatauroina o Ia i le Aso Faraile:
Aso Faraile = aso muamua Aso To‘ona‘i = aso lona lua Aso Sa = aso lona tolu
E fetaui lelei lenei mea ma le fa‘aupuga “toe tu mai i le aso lona tolu.”
O lea la, e lē mana‘omia ona suia le aso o le fa‘asatauroga i le Aso Tofi ina ia fetaui ai ma le fa‘aupuga “aso e tolu ma po e tolu.”
15. O le fuaitau “aso e tolu ma po e tolu i le fatu o le lalolagi” e lē fa‘apea tonu ai “ua tanumia mo le atoaga o aso e tolu ma po e tolu”
Ua fa‘apea mai le Mataio 12:40:
“E fa‘apea fo‘i ona i ai le Atalii o le Tagata i le fatu o le lalolagi i aso e tolu ma po e tolu.”
O le fa‘aupuga o le:
“i le fatu o le lalolagi”
ae lē o le fa‘aupuga masani mo le “i totonu o se tu‘ugamau i lalo o le eleele.”
A o pu‘eina le Alii i Ketesemane, sa Ia fetalai ai:
“O lo outou taimi lenei, ma le mana o le pogisa.” — Luka 22:53
O lea, o se tasi o fa‘amatalaga fa‘aleagaga e ono mafai, o le taimi lava na pu‘eina ai o Ia i le po o le Aso Tofi, ua uma ona ulu atu le Alii i le vaitaimi na tu‘uina atu ai o Ia i pule a lenei lalolagi ma le “mana o le pogisa.”
O lea la:
Po o le Aso Tofi Ao o le Aso Faraile Po o le Aso Faraile Ao o le Aso To‘ona‘i Po o le Aso To‘ona‘i I le taeao po o le Aso Sa, pe a amata le malamalama o le aso
e mafai ona faitaulia o ni:
po e tolu ma vaitaimi o le ao e tolu
a o tumau pea le Alii:
na faasatauroina i le Aso Faraile ma toe faatūina mai le oti i le aso lona tolu, o le Aso Sa.
O lenei fa‘amatalaga e mafai ai ona tumau le moni o fa‘aupuga uma e lua, o le “aso e tolu ma po e tolu” ma le “toe fa‘atūina i le aso lona tolu,” e aunoa ma le suia o le fa‘aupuga a le Evagelia e fa‘atatau i le aso na fa‘asatauroina ai o Ia o le Aso o le Sauniuniga.
16. O se Fa'atulagaga e Fa'atusatusa ai Tu'ufa'atasiga e Fitu-sefulu-lua e Ono Tutupu Mai
Afai e fa'atulaga ia vaega nei i ni auala eseese o le tu'ufa'atasia:
pe o le aso e sosoo mai i le po-aso po o le aso-po fa'asologa;
pe na mafatia le Alii i le aso lona fa, lona lima, po o le aso lona ono o le vaiaso;
pe na toetū o Ia i le po o le aso lona fitu, i le ao o le aso lona fitu, i le po o le aso muamua, po o le ao o le aso muamua;
ma pe o le faitauina o “aso e tolu ma po e tolu” e amata mai i le taimi na tanu ai, maliu ai, po o le taimi na pu'e fa'apagota ai;
ona maua lea o le aofa'iga o tu'ufa'atasiga e ono tutupu mai e tusa ai ma manatu fa'avae:
2 × 3 × 4 × 3 = 72 auala e ono tutupu mai ai.
O nei auala e ono tutupu mai e mafai ona iloiloina e tusa ai ma tuutuuga e fa o loo i tusitusiga paia:
na toetū le Alii i le aso lona tolu; sa i ai o Ia mo aso e tolu ma pō e tolu i le fatu o le lalolagi; o le aoauli o le aso muamua sa ta'ua pea o le aso lona tolu; o le afiafi o le aso na fa'asatauroina ai o Ia sa ta'ua pea o le Aso Sauniuni.
O lenei fa'avae o se meafaigaluega mo le fa'atusatusaina nai lo se fa'amaoniga fa'amatematika, ona o vaega o lo'o iloiloina e mana'omia ai le fa'amatalaina ma e le o taimi uma e tuto'atasi ai le tasi mai le isi. I totonu o manatu fa'avae o lo'o iloiloina iinei, o le tu'ufa'atasiga e foliga mai e fetaui lelei ma tulaga uma e fa i se auala e sili ona talafeagai ma le ogatasi, o le:
E amata le aso i le malamalama; na pu‘eina le Alii i le pō o le Aso Tofi; na mafatia o Ia i le Aso Faraile; na toetū o Ia i le taeao po o le Aso Sa; ma o ‘aso e tolu ma pō e tolu’ e faitaulia mai le taimi na oo ai o Ia i lalo o le pule a le pogisa i le pō o le Aso Tofi.
O lenei taunu'uga e matuā fetaui lelei ma fa'ai'uga na maua mai i vaega o tusitusiga na muamua atu.
17. Fa'ai'uga
Pe a tu'ufa'atasi le iloiloga o le tusi o Kenese, le Tulafono a Mose, tusi o tala fa'asolopito, Evagelia, isi tala o le Feagaiga Fou, tusitusiga o le vaitaimi o le Malumalu Lona Lua, ma su'esu'ega i auala anamua a tagata Iutaia e faitau ai aso ma kalena, e maua ai se fa'ai'uga e tatau ona iloiloina ma le toto'a:
E leai se fuaiupu i le Tusi Paia o lo'o ta'ua manino mai ai e fa'apea, "O le Sapati fa'alevaiaso e tatau ona tausia i taimi uma mai le goto o le la i le Aso Faraile se'ia o'o i le goto o le la i le Aso To'ona'i."
Ae i se isi itu, o le tele o vaega o tusitusiga o lo'o fa'aalia ai fa'ata'ita'iga e fa'apea:
o le taeao e fa'ailoa mai ai le amataga o se aso fou; e sosoo le malamalama o le aso ma le afiafi fa'apea le po, ona sosoo ai lea ma le taeao o le aso e soso'o ai; pe a mavae le aso lona ono ma ui atu i le po, o le taeao e soso'o ai e ta'ua o le "aso nei, o le Sapati"; ma i nisi tala o le Feagaiga Fou, o le afiafi e feso'ota'i pea ma le aso lava lea na muamua atu.
O le poloa‘iga i le Levitiko 23 e tausia ai le Aso o le Togiola ‘mai le afiafi i le afiafi’ o se tulafono faapitoa mo lenā aso paia, ma e aunoa ma nisi faamaoniga e lē tatau ona manatu otometi i ai o le faatulagaga aoao mo le tuaoi o le aso mo Sapati taitasi o le vaiaso.
O lea la, e mafai ona fa'atūina ma le talafeagai le manatu e fa'apea:
e mafai ona malamalama talafeagai o le Sapati o le aso lona fitu e aofia ai le aso lona fitu atoa—mai le amataga o le malamalama o le Aso To'ona'i, ui atu i le afiafi ma le po o le Aso To'ona'i, se'ia o'o ina amata le malamalama
I le fa‘atinoga i aso nei, ona e eseese taimi e oso a‘e ai le la e fa‘alagolago i vaitau ma le tulaga o le nofoaga i le lalolagi (latitude), ma ona o nisi vaega o le lalolagi e iai vaitaimi e leai ai se oso a‘e po o le goto ifo masani o le la, o le fa‘aaogaina o le taimi e tusa ma le 6:00–7:00 i le taeao (taimi masani o le nofoaga) e avea ma tapula‘a fa‘atino e mafai ona maua ai le tutusa ma le mautu.
Ae peita‘i, o le mataupu e sili ona taua e lē o le finau i ni nai minute po o ni sekone, ae ia iloa ma talia e fa‘apea:
o le Sapati o le aso lona fitu lea ua fa‘amanuiaina e le Atua.
O le Aso Faraile o le Aso Sauniuni, lea e sauniuni ai ē talitonu i le tino ma le agaga e fa‘afeiloa‘i le Sapati. Mai le amataga o le malamalama o le aso lona fitu se‘ia o‘o i le amataga o le malamalama o le aso e sosoo ai, latou te manatua ai le foafoaga ma le lavea‘iga a le Atua, fiafia i le malologa ua Ia foa‘i mai i Lona alofa tunoa, ma tulimata‘i atu i le malologa e fa‘avavau o le a o‘o mai.
“Afai e te taofia lou vae mai le solia o le Sapati, mai le faia o mea e te fiafia i ai i lo‘u aso pa‘ia, ma ta‘ua le Sapati o se mea e fiafia i ai, o le aso pa‘ia o le Atua e mamalu, ma e fa‘aaloalo ia te Ia, e lē faia au lava auala, po o le sailia o au lava mea e fiafia i ai, po o le tautala i au lava upu; ona e maua lea o le fiafia i le Atua; ma o le a Ia fa‘aeaina oe i mea maualuluga o le lalolagi, ma fafaga oe i le tofi o Iakopo lou tamā: auā ua fetalai i ai le fofoga o le Atua.”
— Isaia 58:13–14
| |